Područje zastoja – aktivistička umjetnost iz Kolekcije Sudac
Brod Galeb, Rijeka, Hrvatska, 2011.
kustos: Branko Franceshi
Izloženi umjetnici:
Avangardni dizajn japanskih publikacija 1920-ih, Futurismo, EXAT 51, Gábor Attalai, Slavko Bogdanović, Andre Breton, Boris Bućan, Bruce Conner, Attila Csernik, Radomir Damnjanović Damnjan, Boris Demur, Porodica iz Šempasa, La testa di ferro, Ivo Gattin, Kugla Glumište, Gorgona, Tomislav Gotovac, Vladimir Gudac, Károly Halász, Matjaž Hanžek, Željko Hegedušić, Bit International, Radovan Ivšić, Željko Jerman, Janko Polić Kamov, Željko Kipke, Károly Kismányoky, Ivan Kožarić, Jaroslaw Kozlowski, Naško Križnar, Andrzej Lachowicz, LEF, Natalia LL, MA, Dimitrije Bašičević Mangelos, Futuristički manifesti, Vlado Martek, Slavko Matković, Ivana Tomljenović – Meller, Marijan Molnar, At the Moment, Beogradski nadrealizam, OHO, Mihovil Pansini, Crveni peristil, Vladimir Petek, Sándor Pinczehelyi, Čedomil Plavšić, Marko Pogačnik, Polet, Marko Ristić, Rok, Miho Schon, Đuro Seder, Josip Seissel, Rudolf Sikora, Zdzislaw Sosnowski, Aleksandar Srnec, Sven Stilinović, Mladen Stilinović, Josip Stošić, Bálint Szombathy, Tomaž Šalamun, Traveller, Goran Trbuljak, Desider Tóth, Josip Vaništa, Zenit
Povijest broda Galeb fascinantna je priča o dvadesetom stoljeću, o njegovoj vjeri u snagu i ljepotu stroja i industrije, o heroizmu posada bez obzira na zastave pod kojima plove i bore se, o ideologijama koje se izmjenjuju u jednom te istome fizičkom okviru, o ratnom brodu koji se premeće u Brod mira, o viziji alternativnoga svjetskog poretka, o neprekidnom slijedu novih početaka, o glamuru socijalizma, o vođi.
Izložba Područje zastoja bavi se dekonstrukcijom nedodirljivog, mitskog broda Galeb čije palube i salone uz Maršala Tita i vrh socijalističke državne i vojne vlasti nastanjuju duhovi svjetskih državnika počevši od Winstona Churchila, grčkog kralja Pavla i kraljice Frederike, etiopskog cara Hailea Selassiea I, marokanskog kralja Hassana II, kraljice Elizabethe II, Gamala Abdela Nassera, Jawaharlal Nehrua, Ahmeda Sukarna, generala Abuda, Kwame Nkrumaha, Albert Tabnena, Habiba Bourguibae, Sirimavo Bandaranaike, U Nua, Ne Wina, Modibo Keitae, Seku Turea, arhiepiskopa Makariosa, Muammar Muhammad al-Gaddafija, Nikite Sergejeviča Hruščova, Leonida Brežnjeva, Kurta Josefa Waldheima, Nicolaea Ceaușescua, Indire Priyadarshini Gandhi i mnogih drugih, ali isto tako znanstvenika i umjetnika te međunarodnih filmskih zvijezda Richarda Bartona, Elizabeth Taylor, Sofije Loren i Kirka Douglasa. Istovremeno, izložba Područje zastoja nudi model za novu društvenu konstrukciju broda Galeb u XXI. stoljeću i, ujedno, novu paradigmu kako povijesne pozornice koje smo naslijedili i kojima smo već lucidno odredili status kulturnog dobra možemo iskoristiti kao prostor i platformu otvorenog, demokratskog dijaloga i neostrašćenog sagledavanja naše povijesti u XX. stoljeću.
Obrazloženje i opis: Izložba Područje zastoja fokusira se na nemogućnost našeg društva da otvoreno prihvati, procjeni i iskoristi kulturnu baštinu nedavne prošlosti. Koliko god postojali pojedinačni proboji u revalorizaciji referentnog područja u cilju objektivnog sagledavanja dramatičnih povijesnih događaja i instrumentalizacije njihovog materijalnog i duhovnog nasljeđa idealno objektiviziranog u umjetničkim i/ili funkcionalnim, a danas muzealiziranim objektima, na širem društvenom planu vlada zastoj u integraciji ove baštine u institucionalni kulturni sustav. Istovremeno, za fenomene naše nedavne prošlosti na međunarodnoj sceni postoji realno, a od nas nedovoljno iskorišteno zanimanje.
Izložba Područje zastoja svojom koncepcijom povezuje potencijale dvaju naizgled nepovezanih, a zacijelo nedovoljno iskorištenih kulturoloških cjelina: broda Galeb i aktivističke umjetnosti iz Kolekcije Marinko Sudac. Izložba spaja brod i kolekciju koji su svaki na svoj način u tranziciji prema muzeju.
Brod Galeb simbolizira najviše aspiracije Titove socijalističke Jugoslavije kao nezaobilaznog i nezavisnog čimbenika međunarodne politike (na njemu je u uvjetima onodobnog luksuza dobrim dijelom definirana koncepcija Pokreta nesvrstanih), a s druge strane simbolizira i Titovu sklonost lagodnom životu koja je na razini dnevne politike narodu predstavljana kao vrhunac općeg sudjelovanja u prosperitetu socijalističkog društvenog uređenja i samoupravljanja. Odluka Grada Rijeke i čin akvizicije zapuštenog i devastiranog Galeba naišli su na kontradiktorne reakcije javnosti, iako je potencijal uređenja broda u atraktivnu muzejsku cjelinu evidentan i višeznačan. Važno je napomenuti da je brod kao utilitarno plovilo porinut 1936.godine u jednom totalitarnom sustavu, a završio svoj radni vijek 1989. godine u drugom totalitarnom sustavu kao reprezentativno plovilo snažnog simboličkog naboja.
Opseg izložbe: Beogradski nadrealizam, Slavko Bogdanović, André Breton, Boris Bućan, Bruce Conner, Crveni peristil, Attila Cszernik, Radomir Damnjanović Damnjan, Boris Demur, Braco Dimitrijević, Nena Dimitrijević, Exat 51, Željko Jerman, Attalai Gábor, Ivo Gattin, Gorgona, Tomislav Gotovac, Grupa OHO, Vladimir Gudac, Matjaž Hanžek, Željko Hegedušić, Radovan Ivšić, Japanski dizajn tridesetih godina, Željko Jerman, Szijártó Kálmán, Željko Kipke, Jo Klek, Jarosław Kozłowski, Kugla glumište, Vlado Martek, Dimitrije Bašičević Mangelos, Slavko Matković, Ljubomir Micić, Marijan Molnar, Janko Polić Kamov, Ivan Kožarić, Andrzej Lachowicz, Natalia Lah Lachowicz, Obitelj iz Šempasa, Pečuška radionica, Sandor Pinczehelyi, Čedomil Plavšić, Marko Ristić, Miho Schön, Đuro Seder, Rudolf Sikora, Zdisław Sosnovski, Aleksandar Srnec, Mladen Stilinović, Sven Stilinović, Josip Stošić, Balint Szombathy, Tomaž Šalamun, Karel Taige, Ivana Tomljenović Meller, Desider Tóth, Traveleri, Josip Vaništa, Jiři Valoch, Gorki Žuvela, časopisi Bit International, Devetsil, LEF, MA, Polet, Rok, La Testa di Ferro, Zenit,izvorna zdanja Futurističkih Manifesta, filmovi Marjana Cigliča, Naška Križnara, Mihovila Pansinija i Vladimira Peteka te video intervjui sa umjetnicima: Bracom Dimitrijevićem, Jarosławom Kozłowskim, Vladom Martekom, Markom Pogačnikom, Rudolfom Sikora, Tomažom Šalamunom i Josipom Vaništom – ukupno 200 umjetničkih djela svih umjetničkih disciplina, arhivski materijali i snimke razgovora s pojedinim umjetnicima, te dokumentarni materijali o brodu Galeb.
PRESS
kulturpunkt.hr: Glave u vrećama
IZLOŽENI RADOVI IZ KOLEKCIJE MARINKO SUDAC
Otvorenje izložbe
Katalog izložbe
izdavač: Institut za istraživanje avangarde
za izdavača: Branko Franceschi
urednik: Marinko Sudac
uvod: Vojko Obersnel, Branko Franceschi
tekstovi: Jerko Denegri, Branko Franceschi, Alberto Guglia, Tvrtko Jakovina, Feđa Vukić
tekstovi o umjetnicima: Branko Franceschi
lektura (hrvatski): Ivana Sor
prijevod (engleski): Tomislav Kuzmanović, Daria Torre, Maja Gota
prijevod (talijanski): Daria Torre
grafičko oblikovanje: Negra Nigoević, Marita Bonačić, Katarina Perić
fotografije: Damian Nenadić
tisak: Printera Grupa d.d.