BEOGRADSKI NADREALIZAM

1920. - 1923., Beograd

RADOVI

Milan Begović, Ljubo Wiesner (ur.), Kritika - književno umjetnička revija, 1921.

Rastko Petrović, Otkrovenje, 1922.

Milan Dedinac, Dušan Timotijević, Marko Ristić (ur.), Putevi – mesečne sveske za umetnost i filozofiju, br. 1, godina 1, 1922.

Milan Dedinac, Dušan Timotijević, Marko Ristić (ur.), Putevi – mesečne sveske za umetnost i filozofiju, br. 2, godina 1, 1922.

Milan Dedinac, Dušan Timotijević, Marko Ristić (ur.), Putevi – mesečne sveske za umetnost i filozofiju, br. 1, godina 2, 1923.

Milan Dedinac, Dušan Timotijević, Marko Ristić (ur.), Putevi – mesečne sveske za umetnost i filozofiju, br. 2, godina 2, 1923.

Milan Dedinac, Dušan Timotijević, Marko Ristić (ur.), Putevi – mesečne sveske za umetnost i filozofiju, br. 3/5, godina 2, 1924.

Letak za časopis Svedočanstva, 1924.

Božidar Kovačević (ur.), Almanah Branka Radičevića, 1924.

Milan Dedinac, Mladen Dimitrijević, Dušan Matić, Rastko Petrović, Marko Ristić, Aleksandar Vučo (ur.), Svedočanstva, br. 1, 1924.

Milan Dedinac, Mladen Dimitrijević, Dušan Matić, Rastko Petrović, Marko Ristić, Aleksandar Vučo (ur.), Svedočanstva, br. 2, 1924.

Milan Dedinac, Mladen Dimitrijević, Dušan Matić, Rastko Petrović, Marko Ristić, Aleksandar Vučo (ur.), Svedočanstva, br. 3, 1924.

Milan Dedinac, Mladen Dimitrijević, Dušan Matić, Rastko Petrović, Marko Ristić, Aleksandar Vučo (ur.), Svedočanstva, br. 4, 1924.

Milan Dedinac, Mladen Dimitrijević, Dušan Matić, Rastko Petrović, Marko Ristić, Aleksandar Vučo (ur.), Svedočanstva, br. 5, 1925.

Milan Dedinac, Mladen Dimitrijević, Dušan Matić, Rastko Petrović, Marko Ristić, Aleksandar Vučo (ur.), Svedočanstva, br. 6, 1925.

Milan Dedinac, Mladen Dimitrijević, Dušan Matić, Rastko Petrović, Marko Ristić, Aleksandar Vučo (ur.), Svedočanstva, br. 7, 1925.

Milan Dedinac, Mladen Dimitrijević, Dušan Matić, Rastko Petrović, Marko Ristić, Aleksandar Vučo (ur.), Svedočanstva, br. 8, 1925.

Đorđe Jovanović (ur.), Okna, 1925.

Zvezdan Vujadinović (ur.), 50 u Europi br. 3, 1929.

Beogradski nadrealizam, Letak za časopis „Nemoguće – L’Impossible“, 1930.

Beogradski nadrealizam, Nemoguće – L’Impossible, 1930.

Petar Popović, Neću, testera stvarnosti, 1931.

Đorđe Jovanović (ur.), Anketa o želji objavljena u časopisu „Nadrealizam danas i ovde“ br 2., 1932.

Oskar Davičo, Crtež, 1929.

Oskar Davičo, Kompozicija, 1927.

Aleksandar Vučo, Koren vida, 1928.

Aleksandar Vučo, Ako se još jednom setim, 1929.

Aleksandar Vučo, Humor zaspalo, 1932.

Aleksandar Vučo, Letak za zbirku pjesama "Humor zaspalo" Aleksandra Vuče, 1932.

Aleksandar Vučo, Nemenikuće; Ćirilo i Metodije, 1932.

Salmon Monny de Boully, Crno na belo, 1924.

Salmon Monny de Boully, Bez naziva, 1926.

Salmon Monny de Boully, Antena smrti, 1927.

Vane Bor, Marko Ristić, Anti-zid, 1932.

Vane Bor, Intervencija na časopisu „The American Weekly“, 1938.

Rade Drainac, Voz odlazi, 1923.

Rade Drainac, Lirske minijature, 1926.

Rade Drainac, Monny de Boully, Dve avanturističke poeme, 1926.

Rade Drainac, Bandit ili pesnik, 1928.

Rade Drainac, Srce na pazaru, 1929.

Rade Drainac, Banket, 1930.

Rade Drainac, Španski zid, 1930.

Rade Drainac, Rasvetljenje, 1934.

Rade Drainac, Uzurpatori, 1935.

Rade Drainac, Čovek peva, 1938.

Marko Ristić, Od sreće i od sna, 1925.

Marko Ristić, Bez mere, 1928.

Marko Ristić, Veliko hododarije, 1929.

Marko Ristić, Telegram Andréa Thiriona Marku Ristiću, 1930.

Marko Ristić, Telegram Andréa Thiriona Marku Ristiću, 1931.

Marko Ristić, Koča Popović, Nacrt za jednu fenomenologiju iracionalnog, 1931.

Marko Ristić, Koje su pobude i kakvi su uspesi školske filozofije, 1932.

Marko Ristić, Letak za „Koje su pobude i kakvi su uspesi školske filozofije", 1932.

Marko Ristić, Bez naziva, 1937.

Marko Ristić, Rješenje o zabrani od 14. lipnja 1938. g., 1938.

Rastko Petrović, Otkrovenje, 1922.

Marko Ristić, Rastko Petrović, Le Balai idu valet – Sobareva metla, 1923.

Marko Ristić, Dušan Matić, Pozicija nadrealizma, 1931.

Marko Ristić, Letak za „Koje su pobude i kakvi su uspesi školske filozofije", 1932.

Marko Ristić, Turpituda (originalna sudski zaplijenjena kopija), 1938.

Marko Ristić, Turpituda, 1938.

Biografija

Ex Jugoslavija

1915-1946

Beogradski nadrealizam je poslije Zenitizma i Dade treći avangardni pokret na području Jugoslavije.

Sredinom dvadesetih godina javlja se u formi protonadrealizma, a potom 1929. godine postaje pokret trinaestorice beogradskih nadrealista, okupljenih oko književnika Marka Ristića: pjesnici i publicisti Vane Bor (Stevan Živadinović), Aleksandar Vučo, Oskar Davičo, Milan Dedinac, Mladen Dimitrijević, Đorđe Jovanović, Đorđe Kostić, Dušan Matić, Branko Milovanović, Koča Popović, Petar Popović, te slikar Radojica Živanović Noe. Najznačajnija nadrealistička načela ostvarena su u nizu polemičkih natpisa i u brojnim publikacijama, a naročito u ilustriranom Almanahu Nemoguće – L’Impossible (1930.) i u tri broja časopisa Nadrealizam danas i ovde (1931. – 1932.).

Posebnu važnost predstavlja bogata razmjena s francuskim nadrealistima pa su u beogradskim publikacijama surađivali André Breton, Louis Aragon, René Char, André Thirion i drugi, a ilustrirane su djelima Pabla Picassa, Salvadora Dalija, Maxa Ernsta, Yvesa Tanguya, Alberta Giacomettija i Joana Miròa. Monny de Boully, Dušan Matić i Marko Ristić surađuju u časopisu La Révolution surréaliste; Vane Bor i Koča Popović potpisuju manifest Un Homme du goût, a Marko Ristić, potpisnik Drugog manifesta, suradnik je Andréa Bretona i časopisa Surréalisme au service de la Révolution i Minotaurea.

Beogradske nadrealiste karakterizira traganje za automatskom pjesničkom formom, etičkim i moralnim počelima, zatim interdisciplinarnost, subverzivni smisao riječi i slike, oblika i materijala, multimedijalni i fotografski eksperimenti, izrazito angažirana strategija i politička orijentacija, kao i primjena psihoanalitičkih teorija u dijalogu s marksizmom. Teoretičari komunizma su ih napadali jer su osporavali marksističke teze o umjetnosti kao društvenom činu, a oni su odbijali represiju u kulturi zastupanu unutar programa socijalističkog realizma. Privlačilo ih je Freudovo učenje o ljudskim nagonima, koje im je pomagalo u razotkrivanju licemjerstva građanskog društva, njegovih institucija i prosječnosti svake vrste. Nadrealizam je, pozivajući se na psihoanalizu, branio čovjekovo pravo na slobodu umjetničkog čina i na nesvjesne prostore duhovnog života.

Politički progoni nadrealista počeli su 1932. godine uhićenjem Oskara Daviča u Bihaću i njegovom presudom na 5 godina robije zbog članstva u Komunističkoj partiji. Zbog revolucionarnih ideja i aktivnosti u Beogradu je 1933. godine uhapšen Koča Popović i poslan u zatvor u Sremskoj Mitrovici. U Beogradu je uhapšen i Đorđe Jovanović. Odmah po objavljivanju, u Zagrebu 1938. godine, a po Zakonu o zaštiti javne sigurnosti i poretka u državi, zabranjena je i uništena Turpituda, paranoidno-didaktička rapsodija Marka Ristića s crtežima Krste Hegedušića.