IVO GATTIN

Ivo Gattin bio je najznačajniji predstavnik enformela u Hrvatskoj.

Studirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu od 1946. do 1951. g. U Milanu živi od 1963. do 1967. Napuštajući tradicionalno shvaćanje slikarstva, objavio je članak Novi materijali (1957.) u kojem ističe umjetničku slobodu u izboru materijala i utjecaj materijala na stvaralački čin.

U drugoj polovici 1956. Gattin je napravio tri slike koristeći ulje, brusni lak, vosak i pigment, a godinu nakon, 1957., izradio je još osam djela sličnim postupkom. Već tada je bio svjestan da ga put prema novom poimanju slike – točnije antislike, u duhu radikalnog enformela – nužno i neizbježno vodi bitnoj promjeni sredstava i metoda rada. Valja napomenuti da je Gattin do takvih stajališta došao mnogo prije nego što je enformel postao raširen na domaćoj likovnoj sceni, čak i prije međunarodne difuzije enformela nakon Venecijanskog bijenala 1958. godine. Njegova se prakse kreće u nesigurnom smjeru cjelovitog (anti)slikarstva, provodeći odbacivanje standardnog pravokutnog formata (u Crvenoj površini s četiri rupe, 1961. i drugim sličnim slikama). To su slike nastale spaljivanjem hrpe neslikovne građe na tvrdom tlu. Proces je zaustavljen u trenu, neposredno prije no što bi plamen progutao građu i pretvorio je u pepeo. Bio je to upotrijebljeni materijal, od kojeg nije ostalo ništa osim grumena prijašnjeg sjaja. Rad je zatim ohlađen te su stvorene otvrdnute površine koje izgledaju poput magme.

Gattin je bio blizak zagrebačkoj grupi Gorgona. Može se tvrditi da bi, da nije otišao u Milano, bio članom grupe. Ipak, cijelo vrijeme imao je podršku Radoslava Putara i Matka Meštrovića, povjesničara umjetnosti i članova grupe Gorgona. Godine 1961. Gattin je izradio nekoliko prijedloga za antičasopis Gorgona koji su ostali nerealizirani.