Prvi svjetski rat i avangardna umjetnost: dekonstrukcija – konstrukcija
Muzej suvremene umjetnosti, Zagreb, Hrvatska, 2014.
organizatori: Kolekcija Marinko Sudac, Muzej suvremene umjetnosti, Institut za istraživanje avangarde
Izloženi umjetnici:
100%, Vane Bor, Salmon Monny De Boully, Rade Drainac, Futurismo, Ivan Goll, Lajos Kassák, Josip Seissel (Jo Klek), Ma, Filippo Tommaso Marinetti, Ivana Tomljenović – Meller, Ljubomir Micić, Marijan Mikac, Karel Miler, Beogradski nadrealizam, Odeon, Olymp, Čedomil Plavšić, Branko Ve Poljanski, Red, Marko Ristić, Miho Schön, Karel Teige, Boško Tokin, Traveller, Ante Vukov, Aleksandar Vučo, Zenit.
Institut za istraživanje avangarde, MSU i Kolekcija Marinko Sudac organiziraju izložbu:„Prvi svjetski rat i avangardna umjetnost: Dekonstrukcija – konstrukcija“ pod visokim pokroviteljstvom Ministarstva kulture RH.
Izložba će raritetnim referentnim manifestima, časopisima i umjetničkim radovima iz međunarodnog fundusa Kolekcije Marinko Sudac predstaviti radikalni odmak umjetnika prvih dekada 20. stoljeća od tradicionalnog poimanja umjetničkog stvaralaštva i pozicije umjetnosti u društvenom životu, koji je u mnogome odredio vizualnu umjetnost, kulturu i stvarnost suvremene civilizacije. Bit će izložene futurističke, dadaističke, zenitističke, nadrealističke i druge publikacije, te kolaži i grafička djela umjetnika avangardnih pokreta. Posjetitelji će prvi put moći razgledati 18 futurističkih manifesta, uz iscrpne sažetke na hrvatskom jeziku. Izlošci će biti postavljeni u i oko vremenske lente koja će njihovu pojavu kontekstualizirati u vremenu i prostoru.
Kao i svi projekti koje su tijekom godina organizirali Institut za istraživanje avangarde i Kolekcija Marinko Sudac, međunarodna konferencija i prateća izložba Prvi svjetski rat i avangardna umjetnost: Dekonstrukcija – konstrukcija, dio su i korak naprijed u ostvarivanju složene strategije osvješćivanja ključne uloge koju su povijesni avangardni pokreti imali i još uvijek imaju u konstrukciji društva, civilizacije i kulture koji predstavljaju naše neposredno i svakodnevno životno okruženje. Krajnji cilj i idealna metoda ove strategije bit će realizirani osnivanjem i izgradnjom Muzeja avangardne umjetnosti kao platforme diseminacije informacija o povijesnim avangardama u fizičkom prostoru, iako to isto na web-adresi www.avantgarde-museum.com njegov virtualni pandan inovativno i s globalnim uspjehom obavlja već od 2009. godine.
Avangardne umjetničke ideje zametnute su u uzavrelom društveno-političkom restrukturiranju Europe na početku 20. stoljeća, a manifestno su javnosti objavljene u razdoblju prije i tijekom Prvog svjetskog rata, pa su konferencija i izložba iskoristile obilježavanje stogodišnjice njegova početka kao povijesnu pozadinu predstavljanja umjetničkih projekata i praksi koje su utrle put radikalnom raskidu s tradicionalnim poimanjem smisla i uloge umjetnosti u društvu tijekom njihovih aktivnosti u razdoblju od 1909. do 1938. godine. Stoga je okosnica postava vremenska lenta koja u kronološkom slijedu u izložbenom prostoru objedinjuje povijesne činjenice s umjetninama i tekstualnim informacijama o umjetničkim pokretima i pojavama. U široj konstelaciji postava pojedine znakovite epizode povijesnog slijeda obrađene su detaljnije i bogatije.
Početkom avangarde smatra se objavljivanje Futurističkog manifesta Filippa T. Marinettija, 20. veljače 1909. godine u pariškom dnevniku Le Figaro. Manifest je sažeo glavne principe pokreta, uključujući strastveno preziranje ideja iz prošlosti, posebice političke i umjetničke tradicije, pledirajući za estetiku zasnovanoj na ljubavi prema brzini, tehnologiji i žestini. Automobili, avioni, industrijski gradovi, sve su to futuristima bile zahvalne umjetničke teme, jer su predstavljale tehnološki trijumf čovjeka nad prirodom. Dekonstrukcija stvarnosti i njezina totalna rekonstrukcija programirana po mjeri novog doba, postat će misao vodilja svih avangardnih pokreta. Ultimativni zadatak umjetničke prakse bio je napuštanje bjelokosne kule čistog estetskog područja i aktivno, ako ne i lidersko, oblikovanje društvene zbilje. Iako su na razini svog političkog angažmana avangardisti odražavali konfliktne stavove svoje epohe (futuristi su razvili složen odnos s fašizmom, a ruska avangarda ostvarila najveću moguću programsku identifikaciju s Oktobarskom revolucijom da bi od nje bila surovo odbačena), inovacije koje su unijeli u područje umjetnosti odredile su vizualnu kulturu kakvu danas živimo i nastavljaju biti nadahnuće generacijama umjetnika cijelo stoljeće kasnije. Avangardistička težnja za rekonstrukcijom univerzuma rezultirala je multidisciplinarnom umjetnošću koja je objedinila sliku, riječ , pokret i živi nastup u totalnu umjetnost – spektakl u čijem je centru promatrač. Avangardisti se nisu libili povezivati elitnu i popularnu umjetnost, a njihovo programsko zadiranje u sve segmente života rezultiralo je inovativnim dizajnom i arhitekturom. Koristeći manifeste, knjige i publikacije kao najsnažnija sredstva svoje promidžbe i diseminacije programa, razvili su tipografiju i suvremene oblike vizualne komunikacije i utjecali na marketinške strategije.
Muzej suvremene umjetnosti Zagreb izabran je za idealan institucionalni kontekst predstavljanja prvih decenija avangardnog stvaralaštva jer promovira estetiku i skrbi o povijesnim fenomenima upravo ove umjetničke prakse, bez koje bi institucije njegova tipa bile nezamislive i bespredmetne. Stoga nas izložba svojim materijalom i diskursom vraća na polazišta na kojima je nastao fundus Muzeja i na kojima se razvija njegova šira društvena misija.
Branko Franceschi
PRESS
Jutarnji list: Pogled u turbulentno doba umjetničkih buntovnika koji su htjeli mijenjati svijet
IZLOŽENI RADOVI IZ KOLEKCIJE MARINKO SUDAC
Otvorenje izložbe
