Poezja i performans. Perspektywa wschodnio-Europejska

Muzej suvremene umjetnosti, Wrocław, Poljska, 2020.

Kustosi: Tomáš Glanc, Sabine Hänsgen, Agata Ciastoń

Umjetnici:

Academy of Movement, Nikita Alekseev, Gábor Altorjay, Pavel Arsenev, Damir Avdić, Wojciech Bąkowski, Bosch+Bosch (Attila Csernik, Slavko Matković, László Szalma), Collective Actions Group, Ľubomír Ďurček, Exterra XX, Else Gabriel, Dorota Gawęda / Eglė Kulbokaitė (Young Girl Reading Group), Rimma Gerlovina, Jelena Glazova, Tomislav Gotovac, Group of Six Artists, Bohumila Grögerová / Josef Hiršal, Durs Grünbein, Gino Hahnemann, Tibor Hajas, Jörg Herold, Vladimir Kopicl, Jiří Kolář, Dávid Koronczi, Barbara Kozłowska, Romuald Kutera, Katalin Ladik, Yuri Leiderman / Andrey Silvestrov, Via Lewandowsky, Vlado Martek, Kirill Medvedev, Jan Měřička, Andrei Monastyrski, Ladislav Novák, Pavel Novotný, NSRD (Hardijs Lediņš, Juris Boiko, Imants Žodžiks), OHO Group (Nuša & Srečo Dragan, Naško Križnar), Paulina Ołowska, Orange Alternative, Roman Osminkin, Andrzej Partum, Ewa Partum, Liliana Piskorska, Agnieszka Polska, Bogdanka Poznanović, Dmitri Prigov, Pussy Riot, Lev Rubinstein, Gerhard Rühm, Mladen Stilinović, Gabriele Stötzer, Tamás Szentjóby, Bálint Szombathy, Slobodan Tišma, Raša Todosijević, Dezider Tóth (Monogramista T.D), Jaromír Typlt, Jiří Valoch, Honza Zamojski

U Istočnoj Europi možemo primijetiti osebujnu osjetljivost kako na snagu jezika, tako i na njegovu krhkost i ranjivost, koja se razvijala tijekom mnogih desetljeća. U drugoj polovici dvadesetog stoljeća pjesnici i likovni umjetnici u istočnoj Europi posebno su se suočili s izazovom promišljanja i istraživanja instrumentalizacije jezika u komunikacijske i političko-ideološke svrhe. To su učinili skrećući pažnju na značaj jezika, njegovu materijalnost i medijalnost, stvarajući performativne situacije za sebe i svoju publiku u kojima će se mogućnosti verbalnog izražavanja moći testirati i djelovati. Poetska izvedba čini granice jezika i govorljivosti opipljivima.

U socijalističkim državama Istočne Europe, sa svim svojim različitostima, poeziju i izvedbu karakterizira dvostruka subkulturalnost: s jedne strane, oni narušavaju konvencionalnu percepciju pisma i riječi kao neutralnih sredstava, što je, s druge strane, bilo neprihvatljivo na kulturno-političkoj pozadini, tjerajući ih na neslužbenu ili djelomično toleriranu kulturnu scenu. Izložba Poezija i performans. Istočnoeuropska perspektiva izaziva subverzivne umjetničke stavove usmjerene protiv prošlih autoritarnih režima, no ona se također odnosi i na suvremenu političku retoriku: manipuliranje, s jezikom i kroz jezik. S vremena na vrijeme poezija i performans poprimaju iznimno značenje u razdobljima društveno-političke krize, jer ove efemerne i fleksibilne likovne forme omogućavaju promišljanje odnosa i konteksta koji i dalje ostaju nesporni. Trenutno je također važno obratiti pažnju na promjene jezika i karaktera odnosa s tekstom i riječima prema novoj tehnologiji, kao i primijetiti pomak prema emocijama. Za mladu generaciju, poezija i performans više nisu samo oružje za borbu protiv sustava, već i alat za istraživanje vlastitih iskustava ili identiteta raznih vrsta.

Izložba se sastoji od jedinstvenih i postojećih eksponata: partitura teksta, interaktivnih objekata, zvučnih i video zapisa, filmova i dokumentacije performansa. Zajedno predstavljaju umjetnike iz supkultura u socijalističkim državama, zajedno sa suvremenim stavovima koji nastavljaju nasljeđe kombiniranja poezije i performansa, pokazujući napore pjesnika i umjetnika da se oslobode kontroliranog jezika i normativnog komuniciranja ovdje i sada.

Predstavljanje izložbe u mjestu performativnih i poetičnih akcija, u Wrocławu, zahtijeva naglašavanje lokalne pozadine. Pročelje Muzeja suvremene umjetnosti u Wroclawu s pješčanim satom i riječima Stanislava Dróždža, značenjski smješteno u post-njemačkom zaklonu od zraka, artikulirano je još snažnije u ovom kontekstu. Krhkost jezika zadovoljava snagu materijalnosti riječi, vidljiva i uvijek prisutna.

Izložba je organizirana u suradnji s Institutom za slavistiku Sveučilišta u Zürichu i Riesa Efau. Kultur Forum Dresden, uz financijsku potporu Fondacijeza poljsko-njemačku suradnju i generalnog konzula Savezne Republike Njemačke u Wrocławu. Značajne su i suradnje s Dubravkom Ðurić, Danielom Grúň, Emese Kürti, Clausom Löserom, Pavelom Novotnýom, Brankom Stipančić, Darkom Šimičićem, Mārom Traumane.