Kiedy rano otwieram oczy, widzę film. Eksperyment w sztuce Jugosławii w latach 60. i 70.
Muzej moderne umjetnosti, Varšava, Poljska, 2008.
kustosica: Ana Janevski
izložbena arhitektura: Monika Sosnovska
suradnja: Tomasz Fudala
Izloženi umjetnici:
Marina Abramović, Dimitrije Bašičević Mangelos, Crveni Peristil, Attila Csernik, Radomir Damnjanović Damnjan, Braco Dimitrijević, Nuša & Srečo Dragan, Ivan Ladislav Galeta, Gorgona, Tomislav Gotovac, Grupa šestorice autora, Zlatko Hajdler, Sanja Ivekovic, Julije Knifer, Ivan Kožarić, Vladimir Kristl, Dušan Makavejev, Ivan Martinac, Dalibor Martinis, Slavko Matković, Era Milivojević, OHO, Mihovil Pansini, Neša Paripović, Živojin Pavlović, Vladimir Petek, Ivan Picelj, Bogdanka Poznanović, Vojislav Rakonjac, Vjenceslav Richter, Milan Samec, Aleksandar Srnec, Mladen Stilinović, Laszlo Szalma, Balint Szombathy, Raša Todosijević, Goran Trbuljak, Sava Trifkovic, Josip Vaništa, Ante Verzotti.
Novi Muzej moderne umjetnosti u Varšavi odlučio je započeti svoj izložbeni program s takvom temom iz dva razloga. Njegova je glavna misija mapirati i istraživati umjetničku scenu regije poznate kao istočna Europa, srednja Europa, bivši istočni blok ili, nedavno, “nova Europa”.
Drugo, razvoj vizualnih umjetnosti u Jugoslaviji 60-ih i 70-ih godina nije bio izuzet od radikalnih redefinicija umjetničke prakse karakteristične za ovo uvijek fascinantno razdoblje u povijesti. Umjetnost je krenula na putovanje u stvarnost izvan granica studija i galerije, u pokušaju da bolje reagira na svijet.
Jugoslavija, jedinstveni društveno-politički entitet, i sama eksperimentalna federacija vezana internacionalizmom, postala je plodno tlo za potpuno novu umjetničku praksu. Povod za izložbu bilo je promišljanje fenomena eksperimentalnog filma koji se razvijao u kinoamaterskim klubovima 60-ih godina u Zagrebu, Beogradu i Splitu. Eksperimenti u filmu i umjetnosti te interakcija između tih polja predlažu novo stajalište u ispitivanju radikalnih promjena u umjetničkom izražavanju i ponašanju. Citat Tomislava Gotovca odabran je za naslov izložbe kako bi se istaknula njegova pionirska uloga u prožimanju umjetnosti i filma, u eksperimentalnim filmskim strategijama i novim formatima u vizualnim umjetnostima, kao i u svijesti o nemetaforičkom i anti- narativni karakter suvremenog umjetničkog jezika.
Izložba nastoji ocrtati novu radikalizaciju vizualnih kodova i pojavu novih umjetničkih formi 70-ih godina u Jugoslaviji – od videa do korištenja umjetničkih tijela, od redefiniranja izložbenih strategija i koncepata do intervencija u javnim prostorima. , do konačnog napuštanja granica između umjetnosti i života.
IZLOŽENI RADOVI IZ KOLEKCIJE MARINKO SUDAC
Popis radova:
- Laszlo Szalma, Tragovi u urbanom prostoru, 1971., c/b fotografija, 238 X 340 mm
- Laszlo Szalma, Tragovi u urbanom prostoru, 1971., c/b fotografija, 238 X 340 mm
- Tomislav Gotovac, Kinokarte, 1964., kolaž , papir, 474 X 475 mm
- Attila Csernik, Forma A u tri položaja, 1972., 3 x c/b fotogtafija, 211 X 297 mm
- Attila Csernik, Bez naziva, 1972. , 3x c/b fotografija, 392 X 304 mm
- Attila Csernik, Telopis, 1975. , c/b fotografija, 506 X 340 mm
- Laszlo Szalma, Hommage to Dada, 1972., tekst pečat, 3x c/b fotografija, 470 X 323 mm
- Slavko Matković, Rolling Stonsi stanuju u mojoj ulici, 1971., letraset, novinski papir,246 X 185 mm
- Slavko Matković, Help, 1971., letraset, novinski papir,246 X 185 mm
- Slavko Matković, My name is Beatle, 1971., letraset, novinski papir,246 X 185 mm
- Slavko Matković, Proboj materije kroz materiju, 1971., 7x c/b fotografija, 240 X 185 mm
- Radomir Damnjan Damnjanović, U čast avangardi, 1973., fotografija u boji ,290 X 397 mm
- Era Milivojević, Obljepljivanje umjetnika ljepljivom trakom (Marima Abramović), 1971., 4x c/b fotografije, 612 X 519 mm
- Nuša i Srečo Dragan, Cu, 1968., c/b zvučnifilm, 3′
- Aleksandar Srnec, Film, 1968. c/b nijemi film
Katalog izložbe
urednica: Ana Janevski