VICTOR VASARELY

RADOVI

Biografija

Mađarska

1946-1968

Victor Vasarely bio je francuski umjetnik mađarskog podrijetla, često nazivan začetnikom op-arta. Njegovo pravo ime je Vásárhelyi Győző.

Studij medicine započeo je na Sveučilištu Eötvös Loránd 1925. godine, da bi ga 1927. napustio i započeo s učenjem tradicionalnog akademskog slikarstva na privatnoj akademiji Podolini-Volkmann. Godine 1928./1929. upisao se u privatnu umjetničku školu Sándora Bortnyika pod nazivom Műhely, koja je bila budimpeštansko središte studija Bauhausa.

Godine 1930. napustio je Mađarsku i nastanio se u Parizu gdje je radio kao grafičar. Stvarao je geometrijsku apstraktnu umjetnost – slike i skulpture koristeći optičke iluzije. Njegovo djelo Zebra iz 1937. neki smatraju jednim od najranijih primjera op-arta. Pedesetih godina počeo je raditi kinetičku umjetnost, a 1955. napisao je Manifeste jaune za značajnu izložbu kinetičke umjetnosti Le mouvement u galeriji Denise René u Parizu. Svoj status središnje figure op-arta definitivno je potvrdio nakon izložbe The Responsive Eye 1970. u Muzeju moderne umjetnosti u New Yorku.

Njegova bliskost sa zagrebačkom umjetničkom scenom proizlazi iz povezanosti s Josipom Vaništem i grupom Gorgona, s kojima je surađivao u četvrtom broju antičasopisa Gorgona. Vasarelyjevo izdanje anti-časopisa sadrži dva njegova sitotiska i tekst o apstraktnoj umjetnosti, a tiskano je u 250 primjeraka na francuskom i hrvatskom jeziku. Godine 1965. radio je na izdanju publikacije a Ivana Picelja. Bio je sudionik izložbe Tendencije 5 (konstruktivna vizualna istraživanja, računalna vizualna istraživanja, konceptualna umjetnost) 1973. godine, petog izdanja izložbi pokreta Nove tendencije – koji je 1961. pokrenuo Almir Mavignier, s zagrebačkim teoretičarima i članovima grupe Gorgona Matkom Meštrovićem i Radoslavom Putarom.

Projekti u kojima su izlagani radovi

umjetnički utjecaji

ESEJ O AUTORU