BAUHAUS

1919. – 1925., Weimar; 1925. – 1933., Dessau

RADOVI

Bauhaus, Staatliches Bauhaus, 1923.

Bauhaus, B. der Raum, 1923.

Bauhaus, Statut Visoke škole za dizajn Bauhaus, 1931.

Bauhaus, Dodatak statutu Bauhausa, 1931.

Farkas Molnár, Nacrt vile, izometrija, 1923.

Farkas Molnár, Čovjek sa zgradom, 1925.

Farkas Molnár, Bez naslova

Zoltán Csuka, Dizajn za časopis „Út“, 1922.

Ivana Tomljenović-Meller na krovu Bauhausa, 1929. [fotograf: Naftali Rubinstein]

Ivana Tomljenović-Meller, Mart Stam, Otti Berger i nepoznati student Bauhausa, 1929./1930.

Ivana Tomljenović-Meller, Miriam Manukiam, nepoznati student, Bauhausa i Otti Berger, 1929./1930.

Ivana Tomljenović-Meller, Nogometna utakmica u Bauhausu u Dessau, 1929./1930.

Ivana Tomljenović-Meller, Student Bauhausa, 1929./1930.

Ivana Tomljenović-Meller, Ernst Toller predaje na Bauhausu, 1930.

Ivana Tomljenović-Meller, Ernst Toller, Diskusija u kantini Bauhausa, 1930.

Ivana Tomljenović-Meller, Grete Krebs na balkonu studentskog doma, 1930.

Ivana Tomljenović-Meller, Margit Mengl, 1930.

Ivana Tomljenović-Meller, Naf Rubinstein, 1930.

Ivana Tomljenović-Meller, Radnik na proslavi Prvog maja, 1930./1931.

Ivana Tomljenović-Meller, Studenti Bauhausa, 1930.

Ivana Tomljenović-Meller, Studenti na terasi Bauhausa, 1930.

Ivana Tomljenović-Meller, Studentica Bauhausa, 1930.

Ivana Tomljenović-Meller, Tibor Weiner i David Feist, 1930.

Ivana Tomljenović-Meller, Tibor Weiner, 1930.

Ivana Tomljenović-Meller, Willi Jungmittag, 1930.

Ivana Tomljenović-Meller, Otto Holz, 1930.

Ivana Tomljenović-Meller, Izlog, 1929.

Ivana Tomljenović-Meller, Cigle, 1930.

Ivana Tomljenović-Meller, Bez naslova, 1930.

Ivana Tomljenović-Meller, Dizajn naslovnice brošure “Diktatura u Jugoslaviji”, 1930.

Ivana Tomljenović-Meller, Studentska zabava na Bauhausu, 1929./1930.

Ivana Tomljenović-Meller, Predložak plakata za Amonit, 1930.

Ivana Tomljenović-Meller, Predložak plakata za tvrtku Meinl, 1930.

Ivana Tomljenović-Meller, Predložak za plakat udruge Deutscher Metallarbeiter Verband, 1930./1931.

Ivana Tomljenović-Meller, Tipografska vježba, 1929.

Ivana Tomljenović-Meller, Tipografska vježba, 1929./1930.

Biografija

Njemačka

1915-1946

Bauhaus, osnovan 1919. godine u Weimaru od strane arhitekta Waltera Gropiusa, predstavlja jednu od najutjecajnijih škola dizajna, umjetnosti i arhitekture u 20. stoljeću. Škola je osnovana s ciljem integracije umjetnosti, zanata i tehnologije, stvarajući jedinstveni obrazovni pristup koji je težio povezivanju estetskog i funkcionalnog.

Jedan od ključnih principa Bauhausa bio je “Gesamtkunstwerk” ili “totalno umjetničko djelo”, koje je uključivalo sve oblike umjetnosti i dizajna u jedinstvenu, kohezivnu cjelinu. Škola je privukla mnoge značajne umjetnike i dizajnere kao što su Paul Klee, Wassily Kandinsky, László Moholy-Nagy i Marcel Breuer.

Bauhaus se 1925. godine preselio u Dessau, gdje je nastavio svoj utjecaj pod vodstvom Gropiusa, a kasnije Hannesa Meyera i Ludwiga Miesa van der Rohea. Tijekom ovog perioda, škola je razvila prepoznatljiv stil koji je uključivao čiste linije, jednostavne oblike i praktične materijale.

Godine 1933., pod pritiskom nacističkog režima, Bauhaus je zatvoren, ali njegovi principi i utjecaj nastavili su se širiti globalno, oblikujući moderne dizajnerske i arhitektonske prakse. Bauhaus je ostavio neizbrisiv trag na dizajn, umjetnost i arhitekturu, a njegovo naslijeđe živi kroz radove brojnih umjetnika i dizajnera koji su prošli kroz ovu revolucionarnu školu.

Unutar Kolekcije Marinko Sudac od umjetnika povezanih s Bauhausom ističu se Ivana Tomljenović-Meller i Farkas Molnar, kao i arhivski materijali. Ivana Tomljenović-Meller, hrvatska umjetnica i grafička dizajnerica, bila je jedna od rijetkih regionalnih umjetnika koja je studirala na Bauhausu. Tomljenović-Meller pridonijela je razvoju grafičkog dizajna kroz svoje inovativne plakate i dizajn, a njeni radovi odražavaju utjecaj Bauhausove estetike i funkcionalnosti. Farkas Molnar, mađarski arhitekt i dizajner, bio je još jedan istaknuti student Bauhausa. Njegov rad, posebno u području stambene arhitekture, odražava principe Bauhausa u smislu funkcionalnosti i minimalizma. Molnarova Crvena kocka postao je simbolom Bauhausove arhitektonske filozofije.