Izložba, sastavljena od dvanaest tematskih cjelina, nastoji predstaviti razdoblje dramatičnih promjena u razvoju moderne umjetnosti i avangarde u Srednjoj Europi od 1908. do 1928. godine, uz pomoć slika, skulptura, grafika, tipografija, časopisa i dr. filmske skripte, fotografske eksperimente i druga umjetnička djela.

Izložbu Years of Disarray pokrenuo je Muzej moderne umjetnosti u Olomoucu, kao doprinos Europskoj godini kulturne baštine (2018.), s ciljem obilježavanja 100 godina od 1918. godine, – kada je nastupio kraj Prvog svjetskog rata i Austro-Ugarskog rata. Tada je došlo do raspad monarhije i početka formiranja država nasljednica. Izložba prikazuje umjetnički razvoj tijekom prvog desetljeća povijesti država nasljednica i napetu atmosferu koja je obilježila umjetničke centre bivše Austro-Ugarske monarhije u razdoblju prije Prvog svjetskog rata.

Više od 150 eksponata posuđeno je iz 24 nacionalne i međunarodne zbirke, uključujući Muzej Janus Pannonius u kojem se nalazi više od 30 umjetničkih djela. Popis autora kreće se od Lajosa Kassáka preko Károlyja Kernstoka do Ödöna Márffyja, Lászlóa Moholy-Nagya, Lajosa Tihanyija, Béla Uitza i Sándora Bortnyika. Među Pečuškim Bauhäuslerom odabrana su djela Alfreda Forbáta, Farkasa Molnára i Andora Weiningera. Izložba, također, prikazuje radove izvrsnih ličnosti srednje i istočnoeuropske avangarde, među kojima su Bohumil Kubišta, Josef Čapek, Otto Gutfreund, Marcel Janco, Stanisław Ignacy Witkiewicz (Witkacy), Ljubomir Miciċ, Avgust Černigoj.

Postav, s dvanaest tematskih jedinica, prati transformaciju suvremene umjetnosti – od umjetnosti tableta, skulpture, grafike, tipografije, filmskih scenarija i fotografskih eksperimenata u časopisima (npr. Ma, Dokumentum, Munka, Zenit, Contimporanul, Blok) i periodike. Povezani su umjetnici iz različitih područja Austro-Ugarske monarhije, ali i država nasljednica – Čehoslovačke, Mađarske, Poljske, Rumunjske i Srpsko-hrvatsko-slovenskog Kraljevstva (kasnije Jugoslavije), sa svojim skupinama, trendovima, neovisno o njihovoj nacionalnosti.

📷: István Füzi, Janus Pannonius Museum