Sloboda mog uma. Avangardne umjetnice iz Kolekcije Marinko Sudac

Vršilnica, Zaprešić, Hrvatska, 2023.

Organizatori: Grad Zaprešić, Zaklada Marinko Sudac
Suorganizatori: Institut za istraživanje avangarde, Turistička zajednica Grada Zaprešića, Veleučilište Baltazar Zaprešić
Autor projekta: Marinko Sudac
Kustosica: Dorotea Fotivec Očić
Postav izložbe: Davor Mateković i studio Proarh
Vizualni identitet: Bruketa&Žinić&Grey

Izložbu Sloboda mog uma. Avangardne umjetnice iz Kolekcije Marinko Sudac organizirali su Grad Zaprešić i Zaklada Marinko Sudac. Grupna je to izložba isključivo umjetnica, koja će pokazati raznolike kreativne prakse umjetnica 20. stoljeća iz regije i šire.

Na Zemlji ima 49,7% žena i broj muškaraca blago nadmašuje broj žena. Izuzmemo li, međutim,  dvije najmnogoljudnije zemlje, Kinu i Indiju, gdje ima više muškaraca, u većini zemalja i regija u svijetu ipak je nešto veći postotak žena. Moglo bi se, stoga, pretpostaviti da će se unutar kreativnog polja umjetnosti ova raspodjela spolova moći također pokazati u usporedivom postotku. Ipak, statistika ne može jednostavno tumačiti mnogo složenije povijesne, društvene, kulturološke i socijalne elemente koji utječu na život svakog pojedinca.

Kroz povijest, žene koje su težile umjetničkoj karijeri suočavale su se s izazovima kao što su društveno neodobravanje i ograničene mogućnosti obrazovanja. Kako su se te prepreke počele rušiti početkom dvadesetog stoljeća, mnoge su žene počele sudjelovati u modernističkim umjetničkim pokretima koji su tada nastajali, a neke su imale pionirsku ulogu u njima. Umjetnice su bile prisutne od samih početaka avangarde 20. stoljeća – prve ruske avangarde, futurizma, dadaizma, geometrijske umjetnosti, kasnije fluksusa, regionalne „Nove umjetničke prakse“ i drugih pravaca umjetničkog stvaranja: programirane umjetnosti, konceptualne umjetnosti, performansa, fotografije, video umjetnosti i drugih.

Tako izložba prikazuje radove Ivane Tomljenović-Meller, hrvatske umjetnice, dizajnerice, fotografkinje i jedne od rijetkih regionalnih polaznika znamenite škole Bauhaus u Dessau. Zatim, tu su i radovi talijanskih umjetnica Lucie di Luciano i Marine Apollonio, koje su ostavile značajan trag u svojim područjima umjetničkog djelovanja. Obje umjetnice zauzele su svoje zasluženo mjesto i unutar centralne izložbe 59. venecijanskog bijenala 2022. godine, The Milk of Dreams, kustosice Cecilije Alemani.

Tijekom 1970-ih pojavio se značajan broj utjecajnih umjetnica koje su ostavile neizbrisiv trag u povijesti umjetnosti, kako u regiji, tako i globalno. Na teritoriju ili prostoru bivše Jugoslavije, kao takva ključna figura, izdvaja se Bogdanka Poznanović, koja je značajno utjecala na umjetnike naredne generacije, poput na rad umjetnice Katalin Ladik. U ovom razdoblju djeluje i jedna od najznačajnijih svjetskih umjetnica performansa, Marina Abramović, koja je na izložbi predstavljena svojom zvučnom instalacijom. Unutar šireg regionalnog konteksta stvarale su i umjetnice Běla Kolářová, Galina Bitt, Ruth Wolf-Rehfeldt, Dóra Maurer, Jana Shejbalová-Želibská i druge, čiji će se radovi moći vidjeti na izložbi.

Sedamdesete godine prošlog stoljeća bile su i značajno razdoblje za afirmaciju umjetnica feminističke struje. U tom kontekstu djeluju hrvatska umjetnica Sanja Iveković, poljakinje Natalia LL i Ewa Partum, a žensko iskustvo prikazivale su i umjetnice Teresa Tyszkiewicz i Milica Kecman / Lipa Mill. Izvan regije Središnje i Jugoistočne Europe, a kao dio Kolekcije, na izložbi se izdvajaju i umjetnice Eulàlia Grau, jedna od pionirka feminističke umjetnosti u Španjolskoj, i Takako Saito, značajna predstavnica međunarodnog pokreta Fluksus.

Ako pogledamo dosadašnju praksu organizacije ovakvih (ili sličnih) izložbi, izdvaja se povjesničarka umjetnosti Lucy R. Lipard, koja je svojom kustoskom strategijom značajno utjecala na vidljivost umjetnica. Ona je još 1971. ustvrdila da je „posve moguće i potrebno odbaciti besmislene klišeje ‘ženske’ umjetnosti temeljene na površnim karakteristikama kao što su delikatnost, ljepota, bljedoća, slatkoća i nedostatak strukture.“ Današnji rad umjetnica (i drugih „marginaliziranih“ skupina) je izrazito heterogen, izražen u cijelom spektru mediju, a teme koje obrađuju odnose se na pitanja koja se mogu primijeniti na cijelo čovječanstvo. Stanovit je napredak unutar svijeta umjetnosti postignut zahvaljujući zajedničkom naporu aktivno angažiranih umjetnika, povjesničara umjetnosti, istraživača i kustosa diljem svijeta, svih različitih dobi i podrijetla. Unutar te misije ostvarena je izložba Sloboda mog uma. Avangardne umjetnice iz Kolekcije Marinko Sudac. Fokus izložbe tako nije ograničen na jednu temu, tehniku ili područje djelovanja, već na slobodu stvaranja umjetnica.

Na otvorenju je umjetnica Selma Selman izvela performans Vi nemate pojma.

Ova izložba prva je u sklopu višegodišnjeg projekta koji će zajednički raditi organizatori, a s ciljem postavljanja Grada Zaprešića kao značajnog kulturnog odredišta izvan metropole.

📷 postav izložbe: Damir Fabijanić
📷 otvorenje: Goran Zorja

PRESS

journal.hr: Izložbe u veljači
Jutarnji list: KULTNI POVJESNIČAR UMJETNOSTI – Ješa Denegri: ‘U umjetnosti ovih prostora žene su nam često otvarale vidike‘
Jutarnji list: U VRŠILNICI U ZAPREŠIĆU – Priča o Ivani Tomljenović Meller, kćeri posljednjeg hrvatskog bana, koja je protestirala protiv Karađorđevića, studentici Bauhausa
Večernji list: Izložba: „Sloboda mog uma. Avangardne umjetnice iz Kolekcije Marinko Sudac”

IZLOŽENI RADOVI IZ KOLEKCIJE MARINKO SUDAC

Otvorenje izložbe