John Cage (1912. – 1992.) bio je jedan od ključnih osoba avangardne glazbe, svestrani umjetnik koji je bio i performer, predavač, autor i likovni umjetnik. U svojoj karijeri Cage je nastupao i predavao po cijelome svijetu. Svojim posjetima zemljama koje su nekada bile iza tzv. Željezne zavjese i svojim performansima u živo (na primjer, na Muzičkom biennalu u Zagrebu 1963. ili Varšavskom jesenjem festivalu 1964.) ostavio je velik utjecaj ne samo na kompozitore, već i na mnoge mlade umjetnike u Središnjoj i Istočnoj Europi. Osim koncerata i performansa i prezentacije likovnih i glazbenih radova, izložba istražuje putovanja Johna Cage po Istočnoj Europi i povezanosti s lokalnom umjetničkom scene. Kroz radove suvremenih umjetnika iz Središnje i Istočne Europe, on još uvijek utječe na ovu regiju.
Uvodeći Šansu i Nedeterminiranost u umjetničku praksu – ideje koje su u ideološki-političko determiniranom istočnoeuropskom mentalitetu jednačile s pojmom slobode, ali ne samo u umjetničkim terminima. Cage je oduvijek bio važna referentna točka za umjetnike koji su izazivali tradicionalne pojmove autorstva, koji su ispitivali stare koncepte umjetničkog djela i koji su se odbili odreći njihove umjetničke slobode zbog službene politike. Tako je zvučna instalacije „Writing through the Essay ‘ On the Duty of Civil Disobedience’“ (1985./91.) središte izložbe. Slučajno odabrane rečenice uzimaju se iz eseja Henryja Davida Thourea iz 1849 koje ističu da je dužnost svake osobe odbiti suradnju i tolerirati kaznu koja zbog toga dolazi ako vlast provodi nepravednu politiku.
Ponovno citirajući Thoreaua: „Sav zvuk nalik je Tišini; to je mjehurić na njezinoj površini koji odmah puca, emblem snage i produktivnosti podstrujanja“. Ta je ideja bila ključna za Johna Cagea, koji je zvuk dobivao iz bilo kojeg glazbenog ograničenja, i ova sloboda zvuka koju je predstavljala glazba Johna Cagea još odzvanja u brojnim djelima suvremenih umjetnika.