Monuments Should Not Be Trusted

Nottingham Contemporary, Nottingham, Ujedinjeno Kraljevstvo, 2016.

kustosica: Lina Džuverović

Izloženi umjetnici:

Marina Abramović, Zemira Alajbegović (Gledališče FV), Lutz Becker, Avgust Černigoj, Goran Djordjević, Vera Fischer, Karpo Godina, Tomislav Gotovac, Sanja Iveković, Katalin Ladik, Lojze Logar, Dušan Makavejev, Goranka Matić, Slavko Matković, NSK/New Collectivism, OHO, Dušan Otasević, Zoran Popović, Bogdanka Poznanović, Mladen Stilinović, Sven Stilinović, Lazar Stojanović, Raša Todosijević, Milica Tomić, Goran Trbuljak, Želimir Žilnik.

Glazbene grupe predstavljene na izložbi: VIS Idoli, Disciplina Kičme, Šarlo Akrobata, Oliver Mandić, Laboratorija Zvuka, Tožibabe, Laibach, Borghesia, Ekatarina Velika.

Monuments Should Not Be Trusted spaja preko 30 vodećih umjetnika i grupa “zlatnog razdoblja” Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije iz razdoblje od ranih 1960-ih do sredine 1980-ih.

Preko 100 umjetničkih radova upućuju na ključne kontradikcije ove jednopartijske države izgrađene nakon Drugog svjetskog rata na socijalističkim principima, no ipak uključene u “utopijski konzumerizam”. Ovo je prvi puta da se u Ujedinjenom Kraljevstvu u ovakvome kontekstu, pokazujući društvene, ekonomske i političke uvjete koji su je oblikovali, prikazuje umjetnost tog razdoblja kojoj se pridaje sve veća pažnja. Temelji se na novom i inovativnom istraživanju ovog razdoblja i pokazuje mnoge najpoznatije umjetnike.

Izložba počinje porastom konzumerizma, sredinom 37-godišnjeg predsjedavanja Josipa Broza Tita i završava nekoliko godina nakon njegove smrti 1980. g. Osim umjetničkih radova u formi pomičnih slika, kolaža, fotografije, skulpture i slikarstva, izložba uključuje glazbu, isječke s televizije i zanimljive artefakte poput radova koje su radnici stvarali za rođendan predsjednika Tita ili štafete koje su se nosile po cijeloj zemlji i ceremonijalno mu se predavale.

Tito je bio arhitekt socijalističke federacije Jugoslavije koja je trajala od 1943. do 1991./1992., izgrađene na nasljeđu antifašističkog pokreta otpora, skupila je šest nacija koje su i tada nastavile mirno koegzistirati u tom periodu. Tito je prekinuo veza sa Sovjetskim savezom nakon razmirica sa Staljinom 1948. g. Godine 1951. Jugoslavija je razvila “samoupravljanje” unutar onoga što je prije bila državna ekonomija, stvaraju radničku demokraciju i dijeljenje profita. S Nehruom iz Indije, Nasserom iz Egispta. Nkrumahom iz Gane i Sukharnom iz Indonezije, Tito je osnovao Pokret nesvrstanih 1961. g. Narastao je do 120 članova, najviše zbog “zemalja trećeg svijeta”.

Jugoslavija nije posebno zabranjivala putovanja, što je značilo da su njezini građani (a i umjetnici) bili mnogo otvoreniji vanjskim utjecajima od njihovih komunističkih susjeda. Tijekom 1960-ih umjetnici su se okrenuli ka konceptualnoj umjetnosti, poznatijom kao nova umjetnička praksa. Umjetnici okupljeni oko Studentskih centara u Ljubljani, Zagrebu i Beogradu povlačili su inspiraciji iz pop-arta, pop glazbe i hipijevske kulture kako bi kritizirali svoje društvo. Crni val (glasan kritičar jugoslavenskog sistema) također se pojavio u ovom razdoblju.

Monuments Should Not Be Trusted tematski je pregled složenosti jugoslavneske umjetnosti i kulture. Četiri ključne teme – Javni prostori i prisutnost Tita, Socijalizam i klasne razlike, Drugarica-superžena i Utopijski konzumerizam i subkulure, istražene su u četiri galerije institucije Nottingham Contemporary.

Javni prostori i pristupnost Tita sagledava složene emocionalne veze građana Jugoslavije prema Titu, predsjedniku s trajnim mandatom. Cenzura “odozgo” zamijenjena je cenzurom “iznutra”. Mnogi artefakti prikazani u galeriji dio su osobne kolekcije predsjednika Tita koji su sada u Muzeju jugoslavenske historije u Beogradu u Srbiji, muzeju koji je i Titov mauzolej, a velik dio predmeta iz njegove je osobne kolekcije.

Socijalizam i klasne razlike istražuje rad i ulogu umjetnika u “zlatnom razdoblju”. Do kasnih 1970-ih Jugoslavija je patila od visoke stope nezaposlenosti koja je prijetila njezinim socijalističkim idealima. Također su istraženi studentski prosvjedi i etničke tenzije koje su bile u njihovoj pozadini.

Drugarica-superžena govori o složenim problemima koje su imale žene u Jugoslaviji, gdje su nova jednaka zakonska prava postojala zajedno s patrijarhatom u privatnoj sferi. Rast časopisa, filmova i reklama također je ženama dao i novu ulogu – onu seks-simbola.

Utopijski konzumerizam i subkultura prikazuje ekspanziju panka i psihodelije koja je apropricirala popularnu kulturu, često na duhovit način. Ovi eklektični utjecaji i medijski eksperimenti izraženi pomoću glazbe, videa, sitotiska i kolaža, kulminirali su pojavljivanjem jugoslavnskog Novog vala, glavnog oblika pop glazbe u državi, koji je ovdje prikazan glazbenim spotovima iz osamdesetih i televizijskim emisijama.

Monuments Should Not Be Trusted najveća je izložba jugoslavneske umjetnosti u Ujedinjenom Kraljevstvu. Naslov je preuzet iz rada jugoslavenskog filmaša Dušana Makavejeva.