OHO nakon OHO

Muzej suvremene umjetnosti Zagreb, Zagreb, Hrvatska

SLUŽENA STRANICA


inicijativa i koordinacija: Marinko Sudac

produkcija: Kolekcija Marinko Sudac

kustosi: Branko Franceschi, Tihomir Milovac


U Zagrebu se 4. rujna 2010., četrdeset godina nakon prestanka djelovanja slavne slovenske umjetničke grupe OHO u suorganizaciji Kolekcije Marinko Sudac i Instituta za istraživanje avangarde s Muzejom suvremene umjetnosti otvara jednodnevna retrospektiva od cca 300 umjetnina koje će današnjoj publici predstaviti svu raznolikost vizionarskog rada OHO. Grupa OHO djelovala je od 1965. do 1970. godine i u tom razdoblju je od entuzijastičke grupe mladih istomišljenika, pjesnika, vizualnih umjetnika i filmskih autora, nezadovoljnih suvremenim životom, civilizacijom i kulturnim stvaralaštvom, a nadasve onima u matičnom socijalističkom društvu, prerasla u najznačajniji umjetnički pokret svog vremena. Brojni članovi OHO njeno su djelovanje razvijali u svim vidovima suvremene umjetničke prakse poput konceptualne umjetnosti, performansa, happeninga, konkretne i vizualne poezije, mail arta, arte povera, eksperimentalnog filma i drugima, objavljivali su knjige u Ediciji OHO sudjelovali su u radu mnogobrojnih časopisa s područja kulture kao što su Perspektive, Tribuna, Problemi, te suštinski doprinijeli profilu i značaju Edicije Znamenja. Promocijom interdisicplinarnog i multimedijalnog umjetničkog stvaralaštva članovi OHO konkretno su ukazali na važnost holističkog pristupa stvarnosti u svrhu njene korjenite promjene. Svoju umjetničku praksu i procedure razvili su spontano, autonomno i istovremeno sa tendencijama na međunarodnoj umjetničkoj sceni te tako postali aktivni sudionici formiranja jezika suvremene umjetnosti. Na vrhuncu umjetničkog uspjeha manifestiranog izlaganjem 1970. godine u njujorškom Muzeju moderne umjetnosti (MoMA), članovi OHO spoznali su da se bez svoje volje pretvaraju u kulturni establišment i svjesno odlučili dokinuti svoje djelovanje u području umjetnosti. Izvorno jezgro OHO bili su Marko Pogačnik, Iztok Geister Plamen i Marjan Ciglič, a grupa se uslijed svog otvorenog programa brzo okupljala i njeni su aktivni članovi bili Milenko Matanovic, Andraž Šalamun, Tomaž Šalamun, David Nez, Matjaž Hanžek, Naško Križnar, Vojin Kovač Chubby, Aleš Kermavner, Franci Zagoričnik, Marika Pogačnik, Zvona Ciglič, Nuša i Srečo Dragan, a suradnici Ivo Volarič-Feo, Slavoj Žižek, Braco Rotar, Bojan Brecelj, Drago Dellabernardina, Dimitrije Rupel, Rudi Šeligo i drugi.

Cjelodnevni program ponovnog okupljanja OHO u zagrebačkom MSU odazvali su se svi članovi od kojih će se neki susresti po prvi put nakon dokidanja grupe, rekonstruirat će se antologijski radovi i ponoviti performansi, predstaviti nikad izlagani radovi i novi radovi članova grupe te održati javna diskusija OHO s lokalnim umjetnicima i povjesničarima umjetnosti.

IZLOŽENI RADOVI IZ KOLEKCIJE MARINKO SUDAC