Političko-ideološka podjela Europe nakon Drugog svjetskog rata uzrokovala je nadmetanje kulturnih politika između dvaju „željeznom zavjesom“ odvojena bloka. U zemljama Istočnog bloka socijalistički realizam je bio jedini prihvatljiv oblik stvaralaštva te se nastojao suzbiti svaki pokušaj otklona od dominantnog smjera.

Izrazita kontrola nad kulturnim djelovanjem ograničavala je umjetničku slobodu i uobičajeno kolanje umjetničkih ideja i organiziranje međunarodnih susreta. Većini neoavangardnih umjetnika različitih oblika eksperimentalnih praksi djelovanje je bilo zabranjeno ili su bili marginalizirani na javnoj sceni, nisu smjeli sudjelovati na izložbama izvan zemlje, a u pojedinim slučajevima privedeni su na ispitivanja ili su bili prisiljeni surađivati s tajnom policijom, protiv njih su se vodili sudski procesi ili su u najgorem slučaju završili u zatvoru. Unatoč nametnutom umjetničkom diskursu, umjetnici i stručnjaci su pronalazili različite i često subverzivne načine da ostvare svoje naume i predstave ih drugima.

Nakon što se Jugoslavija 1948. odmaknula od utjecaja SSSR-a, krenula je tzv. trećim putem te je nastupilo povoljnije vrijeme za slobodnije umjetničko stvaralaštvo. U novonastalim društveno-političkim okolnostima tijekom 1960-ih i 1970-ih u Zagrebu su održani različiti festivali i manifestacije suvremenih fenomena, kao npr. eksperimentalne glazbe (Muzički Biennale Zagreb), filma (Genre Film Festival) i likovne umjetnosti (Nove tendencije) koji su podjednako predstavili umjetnike s obje strane bloka.

Izložba Art Contact – umrežavanje umjetničkih ideja problematizira dva primjera takve izlagačke strategije, nekadašnje Galerije suvremene umjetnosti (danas MSU) i Galerije Studentskog centra, kao mjesta susreta stručnjaka, umjetnika i razmjene umjetničkih ideja. U fokusu su međunarodne izložbe, projekti, akcije i druge aktivnosti koje su te progresivne zagrebačke institucije organizirale s posebnim naglaskom na sudjelovanje neoavangardnih umjetnika iz Poljske, Mađarske i nekadašnje Čehoslovačke te bivših država SSSR-a: Nove tendencije, 1961.–1973., Poljska suvremena fotografija, 1977., Bogdanka Poznanović. Feedback Letter-box, 1979., Xerox, 1973., Još jedna prilika da budete umjetnik, 1973. Na izložbi Art Contact prikazana su djela vizualne poezije, programirane i neokonstruktivističke umjetnosti, konceptualne serije fotografija i djela drugih konceptualnih praksi, primjeri mail-arta te fotodokumentacija djela tih neoavangardnih umjetnika.

Iz današnje perspektive fundus i bogata dokumentacija MSU-a, Arhiva za likovne umjetnosti HAZU te Kolekcija Marinko Sudac pružaju priliku da preispitamo te povijesno važne manifestacije, te da naša saznanja o njima sagledamo u sasvim drugačijem svjetlu, a možda i otkrijemo neka nova.

PRESS

Jutarnji list: ART CONTACT – Doba kada je jedan umjetnik danju radio kao čuvar depoa, a drugi za tajne službe
Kulturpunkt.hr: Umjetnost mimo dominantnih projekcija