U sklopu ovakvog razmišljanja samostalna izložba Marijana Molnara Inventura, postavlja se kao dobrodošao primjer ispravnosti i održivosti stava o vizualnoj umjetnosti kao spoznajnoj disciplini koja nam najbržom mogućom komunikacijom – onom zasnovanoj na analitičkim vizualnim predodžbama – na pobuđujući način govori o stvarnosti i svijetu u kojem živimo. Marijan Molnar povijesno je predstavnik drugog vala konceptualne umjetnosti koja se sredinom sedmog desetljeća u hrvatskom kulturnom krugu pojavljuje pod sintagmom i imenom Nova umjetnička praksa. Molnar je, iako je uspješno stvarao u krugu oko proslavljene Grupe šestorice umjetnika i Galerije Podroom, uslijed svoje samozatajnosti ostao rubna, ali najupornija i stvaralački najraznovrsnija umjetnička osobnost cijelog razdoblja. Stoga upravo sada za njegovo stvaralaštvo vlada porast stručnog interesa u zemlji i inozemstvu. Kontinuitet i razvoj Molnarove prakse ovu su sad već povijesnu stvaralačku paradigmu prevele u 21. stoljeće i u potpunosti izmijenjen egzistencijalni kontekst supremacije liberalnog kapitalizma iz kojeg se izvode svi društveni odnosi uključujući i one u užem kulturnom kontekstu, pa i u zemljama poput Hrvatske. Razvoj Molnarovog stvaralaštva i njegovog stava prema stvarnosti u predgovoru kataloga maestralno je sa stajališta bliskom rodnom rakursu interpretirala filozofkinja, teoretičarka, kritičarka i umjetnica Marina Gržinić. Publika će pak na izložbi imati prilike vidjeti Molnarove povijesne i recentne radove, odnosno, kako su se ‘nova umjetnička praksa’ i idejni sklop oko kojeg je formirana, medijski, izvedbeno i predstavljački razvijali od njenih početaka do danas i uvidjeti zašto su danas relevantniji nego u vrijeme svog nastajanja. (iz uvodnika B. Franceschija)