Prvi svjetski rat i avangardna umjetnost

Izložba i međunarodna konferencija održavaju se u povodu obilježavanja 100. obljetnice Prvog svjetskog rata i središnji su događaj u nas na kojem će se rekontekstualizirati ta povijesna prijelomnica.

Izložba 

Institut za istraživanje avangarde, MSU i Kolekcija Marinko Sudac

organiziraju izložbu:

„Prvi svjetski rat i avangardna umjetnost: Dekonstrukcija – konstrukcija“

pod visokim pokroviteljstvom Ministarstva kulture RH.

Otvorenje izložbe je 26. lipnja 2014. u 20:30h u Muzeju suvremene umjetnosti, Avenija Dubrovnik 10 000, Zagreb. 

Kustosi: Branko Franceschi i Ana-Maria Milčić

Izložba će raritetnim referentnim manifestima, časopisima i umjetničkim radovima iz međunarodnog fundusa Kolekcije Marinko Sudac predstaviti radikalni odmak umjetnika prvih dekada 20. stoljeća od tradicionalnog poimanja umjetničkog stvaralaštva i pozicije umjetnosti u društvenom životu, koji je u mnogome odredio vizualnu umjetnost, kulturu i stvarnost suvremene civilizacije. Bit će izložene futurističke, dadaističke, zenitističke, nadrealističke i druge publikacije, te kolaži i grafička djela umjetnika avangardnih pokreta. Posjetitelji će prvi put moći razgledati 18 futurističkih manifesta, uz iscrpne sažetke na hrvatskom jeziku. Izlošci će biti postavljeni u i oko vremenske lente koja će njihovu pojavu kontekstualizirati u vremenu i prostoru.

Kao i svi projekti koje su tijekom godina organizirali Institut za istraživanje avangarde i Kolekcija Marinko Sudac, međunarodna konferencija i prateća izložba Prvi svjetski rat i avangardna umjetnost: Dekonstrukcija – konstrukcija, dio su i korak naprijed u ostvarivanju složene strategije osvješćivanja ključne uloge koju su povijesni avangardni pokreti imali i još uvijek imaju u konstrukciji društva, civilizacije i kulture koji predstavljaju naše neposredno i svakodnevno životno okruženje. Krajnji cilj i idealna metoda ove strategije bit će realizirani osnivanjem i izgradnjom Muzeja avangardne umjetnosti kao platforme diseminacije informacija o povijesnim avangardama u fizičkom prostoru, iako to isto na web-adresi www.avantgarde-museum.comnjegov virtualni pandan inovativno i s globalnim uspjehom obavlja već od 2009. godine.

Avangardne umjetničke ideje zametnute su u uzavrelom društveno-političkom restrukturiranju Europe na početku 20. stoljeća, a manifestno su javnosti objavljene u razdoblju prije i tijekom Prvog svjetskog rata, pa su konferencija i izložba iskoristile obilježavanje stogodišnjice njegova početka kao povijesnu pozadinu predstavljanja umjetničkih projekata i praksi koje su utrle put radikalnom raskidu s tradicionalnim poimanjem smisla i uloge umjetnosti u društvu tijekom njihovih aktivnosti u razdoblju od 1909. do 1938. godine. Stoga je okosnica postava vremenska lenta koja u kronološkom slijedu u izložbenom prostoru objedinjuje povijesne činjenice s umjetninama i tekstualnim informacijama o umjetničkim pokretima i pojavama. U široj konstelaciji postava pojedine znakovite epizode povijesnog slijeda obrađene su detaljnije i bogatije.

Početkom avangarde smatra se objavljivanje Futurističkog manifesta Filippa T. Marinettija, 20. veljače 1909. godine u pariškom dnevniku Le Figaro. Manifest je sažeo glavne principe pokreta, uključujući strastveno preziranje ideja iz prošlosti, posebice političke i umjetničke tradicije, pledirajući za estetiku zasnovanoj na ljubavi prema brzini, tehnologiji i žestini. Automobili, avioni, industrijski gradovi, sve su to futuristima bile zahvalne umjetničke teme, jer su predstavljale tehnološki trijumf čovjeka nad prirodom. Dekonstrukcija stvarnosti i njezina totalna rekonstrukcija programirana po mjeri novog doba, postat će misao vodilja svih avangardnih pokreta. Ultimativni zadatak umjetničke prakse bio je napuštanje bjelokosne kule čistog estetskog područja i aktivno, ako ne i lidersko, oblikovanje društvene zbilje. Iako su na razini svog političkog angažmana avangardisti odražavali konfliktne stavove svoje epohe (futuristi su razvili složen odnos s fašizmom, a ruska avangarda ostvarila najveću moguću programsku identifikaciju s Oktobarskom revolucijom da bi od nje bila surovo odbačena), inovacije koje su unijeli u područje umjetnosti odredile su vizualnu kulturu kakvu danas živimo i nastavljaju biti nadahnuće generacijama umjetnika cijelo stoljeće kasnije. Avangardistička težnja za rekonstrukcijom univerzuma rezultirala je multidisciplinarnom umjetnošću koja je objedinila sliku, riječ , pokret i živi nastup u totalnu umjetnost – spektakl u čijem je centru promatrač. Avangardisti se nisu libili povezivati elitnu i popularnu umjetnost, a njihovo programsko zadiranje u sve segmente života rezultiralo je inovativnim dizajnom i arhitekturom. Koristeći manifeste, knjige i publikacije kao najsnažnija sredstva svoje promidžbe i diseminacije programa, razvili su tipografiju i suvremene oblike vizualne komunikacije i utjecali na marketinške strategije.

Muzej suvremene umjetnosti Zagreb izabran je za idealan institucionalni kontekst predstavljanja prvih decenija avangardnog stvaralaštva jer promovira estetiku i skrbi o povijesnim fenomenima upravo ove umjetničke prakse, bez koje bi institucije njegova tipa bile nezamislive i bespredmetne. Stoga nas izložba svojim materijalom i diskursom vraća na polazišta na kojima je nastao fundus Muzeja i na kojima se razvija njegova šira društvena misija.

Branko Franceschi

Izložba je otvorena do 28. rujna 2014. 

Konferencija

Međunarodna konferencija, povodom obilježavanja 100-te obljetnice početka Prvog svjetskog rata.
28. i 29. Lipnja 2014.
 

program | 1. dan 28.06.2014., subota
 

  • 10:00 – 10:30 Dobrodošlica (Welcome)
  • 10:30 – 10:50 Ekaterina Lazareva (Moskva / Moscow) ― Ratna retorika u avangardnoj umjetnosti (War Rethorics in Avant-garde Art)
  • 10:50 – 11:10 Maria Gadas (Moskva / Moscow) ― Noć uoči ofenzive “O nekim tendencijama u ruskoj umjetnosti od 1990. do 2010.” (Night Before the Offensive “About some Tendencies in Russian Art between 1990 and 2010)
  • 11:10 – 11:30 Rasprava (Discussion)
  • 11:30 – 11:50 Pauza za kavu (Coffee break)
  • 11:50 – 12:10 Nikolai Bogomolov (Moskva / Moscow) ― Konstantin Bolshakov i rat (Konstantin Bolshakov and the War)
  • 12:10 – 12:30 Leonid Katsis (Moskva / Moscow) ― Pobjeda nad Suncem (Victory over the Sun)
  • 12:30 – 12:50 Elena Kusovac (Beograd / Belgrade) ― Intenzivno proživljavanje pojave rata u svijesti umjetnika u radu P. Peppersteina (Intense Reliving of the War in the Works of P. Pepperstein)
  • 12:50 – 13:10 Rasprava (Discussion)
  • 13:10 – 13:30 Pauza za kavu (Coffee break)
  • 13:30 – 13:50 Natalija Zlydneva (Moskva / Moscow) ― Ikonografija rata i njena mitopoetska projekcija (Iconography of War and its Mythopoetic Projection)
  • 13:50 – 14:10 Krisztina Passuth (Budimpešta / Budapest) ― Prvi svjetski rat, modernizam i avangarda u Mađarskoj (First World War, Modernism and the Avant-garde in Hungary)
  • 14:10 – 14:30 Hans Günther (Bilefield) ― Futuristička estetika Novog senzibiliteta i Rat (The Futurist Aesthetics of New Sensibility and the War)
  • 14:30 – 14:50 Rasprava (Discussion)
  • 14:50 – 15:50 Pauza za ručak (Lunch break)
  • 15:50 – 16:10 Ilja Kukuj (München / Munich) ― Izvori ratnog podteksta Pavela Zalcmana (The Sources of the War Subtext by Pavel Zalcman)
  • 16:10 – 16:30 Olga Burenina (Zürich) ― Rat svjetova i Ruska avangarda (“War of the Worlds” and the Russian Avant-garde)
  • 16:30 – 16:50 Günter Berghaus (Köln / Cologne) ― Talijanski futurizam i Prvi svjetski rat (Italian Futurism and the First World War)
  • 16:50 – 17:10 Rasprava (Discussion)

 

program | 2. dan 29.06.2014., nedjelja
 

  • 10:00 – 10:30 Dobrodošlica (Welcome)
  • 10:30 – 10:50 Tatjana Jovović (Podgorica) ― Anatomija rata i metafore terora u poeziji Mayakovskog (Anatomy of War and Metaphors of Terror in Mayakovsky’s Poems)
  • 10:50 – 11:10 Nina Gouryanova (Chicago) ― Prvi svjetski rat: od realija prema metafori, ili “časopisni rat” Mayakovskog (First World War: from Reality to Metaphore or the “Journal War” of Maykovsky)
  • 11:10 – 11:30 Sonja Briski Uzelac (Zagreb) ― Rušenje institucije umjetnosti u vrijeme Prvog svjetskog rata u Rusiji – otvaranje avangardne fronte 1917. godine (The Collapse of Institutions of Art during the First World War – the Opening of the Avant-garde Front in 1917)
  • 11:30 – 11:50 Rasprava (Discussion)
  • 11:50 – 12:10 Pauza za kavu (Coffee break)
  • 12:10 – 12:30 Fedja Vukić (Zagreb) ― Prvi svjetski rat i vizualna komunikacija (First World War and Visual Communication)
  • 12:30 – 12:50 Kornelija Ičin (Beograd / Belgrade) ― Rat sa smislom rata u stvaralaštvu A. Vedenskog (The Sense of War in the Work of A. Vedenski)
  • 12:50 – 13:10 Irina Subotić (Beograd / Belgrade)  ― Korelacija fenomena avangarde u kultur- nom prostoru Jugoslavije 1920-ih (Correlations of the Avant-Garde Phenomena of the 1920s on Yugoslav Cultural Space)
  • 13:10 – 13:30 Rasprava (Discussion)
  • 13:30 – 13:50 Pauza za kavu (Coffee break)
  • 13:50 – 14:10 Ješa Denegri (Beograd / Belgrade) ― Duhovne veze međuratnih avangardi i poratnih neoavangardi u Hrvatskoj umjetnosti 20. st. (Spiritual Connections between Interwar Avant-gardes and Postwar Neo-Avant-garde in Croatian Art of 20th Century
  • 14:10 – 14:30 Jasmina Vojvodić (Zagreb) ― Kodovi tjelesnosti u avangardi i ratu / revoluciji (Codes of Corporeality in the Avant-garde and the War / Revolution)
  • 14:30 – 14:50 Rasprava (Discussion)
  • 14:50 – 15:50 Pauza za ručak (Lunch break)
  • 15:50 – 16:10 Nenad Blagojević (Beograd / Belgrade) ― Veliki rat i njegov utjecaj na razvoj avangardne kinematografije na zapadnom Balkanu (The Big War and its Impact on the Development of Avant-garde Cinematography in the Western Balkans)
  • 16:10 – 16:30 Branko Franceschi (Zagreb) ― Inovativna prezentacija avangardne umjetnosti (Inovative Presentation of Avant-garde Art)
  • 16:30 – 16:50 Rasprava (Discussion)
  • 16:50 – 17:10 Zatvaranje konferencije (Closing of the Conference)
     

Izložba i međunarodna konferencija, povodom obilježavanja 100-te obljetnice početka Prvog svjetskog rata

Povezane vijesti