ALEKSANDAR SRNEC "PRISUTNA ODSUTNOST"
Muzej-Museo Lapidarium i Galerija Rigo, 9.7.- 9.8.2010., Novigrad-Cittanova
Novigradska izložba na dvije lokacije s četrdeset i jednim izloženim radom na prvoj posmrtnoj izložbi javnosti predočuje inovativnost i genijalnost kojom su lik i djelo Aleksandra Srneca trajno upisani u same temelje i kreativni vrhunac suvremene umjetničke prakse. Izložba obuhvaća sve discipline u kojima je Srnec djelovao stvarajući najkompleksniji i najutjecajniji opus druge polovice 20. stoljeća u Hrvatskoj, a studiozna selekcija Ketrin Miličević Mijošek i Marinka Sudca izložbu je zaokružila reprezentativnim radovima iz svih faza autorovog stvaralaštva. Muzej Lapidarium predstavlja eksperimentalne i animirane filmove, luminoplastike i skulpture, fotografije te originalne skice, a Galerija Rigo slike, grafike, kolaže i izvorne predloške grafičkog dizajna. Predstavljeni radovi nastajali su tijekom cijelog autorovog života, mahom u razdoblju 1955. – 1992., a dvije od šest aluminijskih skulptura izvedene su 2007. godine. Izložba u Novigradu stoga iako obimom manja, po sveobuhvatnosti pregleda Srnecovog opusa uz bok je retrospektivama priređenim u Varaždinu 2008. i Zagrebu 2010. godine. Izložba je popraćena dvojezičnim katalogom u izdanju Muzeja – Museo Lapidarium s reprodukcijama svih izloženih radova u koloru, uvodnim tekstom Ketrin Miličević Mijošek, esejima Jerka Denegrija i Hrvoja Turkovića, te obimnim životopisom autora s popisom izložbi.
„Apstraktni slikar u vremenu ideološki proskribirane apstrakcije, geometričar u vremenu ekspanzije enformela, graditelj statičkih i kinetičkih objekata u duhu Novih tendencija u razdoblju poslije enformela, potom jedini predstavnik Luminoplastičke i Luminokinetičke umjetnosti na hrvatskoj umjetničkoj sceni, jedan od protagonista grafičkoga dizajna u vremenu poslijeratne afirmacije ove discipline, eksperimentator u području kratkog i animiranog filma – sve to jest Srnec u svojim brojnim manjinskim pozicijama prema nekim dominantnim pojavama i praksama u vizualnoj kulturi vlastite sredine.“ (iz eseja „Predvodničke uloge Aleksandra Srneca“ Jerka Denegrija)
