ALEKSANDAR SRNEC 1924. – 2010.
Aleksandar Srnec, umro je 27. ožujka 2010. godine u 86 godini života. Jedan od najintrigantnijih i najznačajnijih umjetnika 20. stoljeća bio je jedan od osnivača Grupe Exat 51, zalagao se za uvođenje apstrakcije i sintezu svih umjetnosti u vrijeme dominacije soc-realizma. Zajedno sa Kristlom, Piceljem i Rašicom 1953. godine izlagao je na prvoj izložbi apstraktne umjetnosti u Društvu arhitekata Hrvatske, a 1959. godine s Piceljem i Bakićem u kultnoj galeriji Denise René u Parizu, te 1960. i 1961. u galeriji Drian u Londonu. Šezdesetih sudjeluje u međunarodnom pokretu Nove tendencije osnovanim 1961. godine u Zagrebu , a već 1964. godine nastaje njegov prvi mobil. Na samostalnoj izložbi 1967. godine u Studentskom centru izložio je prve luminokinetičke objekte u hrvatskoj umjetnosti. Tim se radovima samozatajni umjetnik svrstao među najprogresivnije umjetnike svoga vremena. Bavio se eksperimentalnim filmom i surađivao je sa Zagrebačkom školom animiranog filma gdje je realizirao animirani film „Čovjek i sjena“ s Dragutinom Vunakom (1960.). Izradio je brojne plakate, naslovnice, a bavio se i opremom knjiga.
Aleksandar Srnec rođen je 30. srpnja, 1924. godine u Zagrebu. Studirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Primio je dvije nagrade za životno djelo, 1999. godine nagradu Vladimir Nazor i 2008. godine nagradu HDLU-a.
Velika retrospektivna izložba Aleksandra Srneca održana je 2008. godine u Varaždinu, a zatim u siječnju 2010. godine u novoj zgradi Muzeja suvremene umjetnosti.
