100 godina pokreta Dada

{"list":{"9136 ":"fi8205"},"css":["ig-ref","ig-ref-ti","ig-ref-su","ig-ref-im","ig-gallery","ig-ref-list","ig-ref-left"]}

Cabaret Voltaire, rodno mjesto pokreta Dada, otvorilo se 5. veljače 1916. g. Hugo Ball je, kao i mnogi drugi umjetnici i intelektualci, u jeku Prvog svjetskog rata pronašao sigurno mjesto u neutralnoj Švicarskoj, u gradu Zürichu. Hugo Ball je svojim surealističkim manifestom Dade, pokrenuo pokret kojeg karakterizira apsurd, odbacivanje pravila, protivljenje idealima tadašnje umjestosti i bunt protiv društevnih previranja koja su se događala zbog Prvog svjetskog rata. Uz Huga Balla, najpoznatiji predstavnici ovog umjetničkog pokreta su Emmy Hennings, Marcel Janko, Tristan Tzara, Rixhard Huelsenbeck, Hans Arp i Sophie Taeuber-Arp.

Utjecaj Dade ostao je vidljiv i danas te je stoga ova stogodišnjica jedna od najvažnijih kulturno-umjetničkih obljetnica 2016. godine. Dada je vidljiva u likovnoj umjetnosti, poeziji i književnosti, njezin utjecaj prelazio je granice i kontinente, ispoljavajući se u različitim zemljama na razne načine pod utjecajem kulturnih i političkih prilika i umjetničkih utjecaja.

Današnja suvremena umjetnost svoje korijene vuče iz prvih avangardnih pokreta, među kojima je i Dada. Avangardna umjetnost ima bogatu povijest i utjecaj na području bivše Jugoslavije, umjetnici s ovih prostora bili su uključeni u sva relevantna zbivanja na umjetničkoj sceni. Možemo izdvojiti djelovanje umjetnika poput Dragana Aleksića (publikacije „Dada Tank“ i „Dada Jazz“ izdavao je od 1922., a bio je i u kontaktu s Tristanom Tzarom, jednim od osnivača Dade). Branko Ve Poljanski objavio je publikaciju „Dada Jok“ u istome periodu.

Grupa Gorgona djelovala na je nasljeđu dadaizma, a radovi članova grupe najprezentativnija su ostavština tog nasljeđa. Na izložbi u galeriji Thalberg dat će se retrospektivni pregled aktivnosti umjetničke grupe Gorgona, najvažnije i najutjecajnije neo-avangardne grupe na ovim prostorima, koju su činili Julije Knifer, Josip Vaništa, Đuro Seder, Marijan Jevšovar, Ivan Kožarić, Miljenko Horvat, Dimitrije Bašičević Mangelos, Matko Meštrović i Radoslav Putar. Kao najprezentativnija predstavnica avangardnog pokreta u regiji nakon Drugog svjetskog rata i nasljeđa prvih avangardi i dadaizma, izložbom „NEO DADA – GORGONA | Apsurdna sloboda“ grupa Gorgona bit će stavljena na mjesto na kojem s pravom zaslužuje biti – u samom središte globalne umjetničke scene i u kontekstu s najvažnijim umjetničkim fenomenima aktivnima u tom vremenu.

{"list":{"9138 ":"fi8206","9137 ":"fi8207"},"css":["ig-ref","ig-ref-ti","ig-ref-su","ig-gallery","ig-ref-im","ig-ref-row","ig-ref-left"]}

Galerija Thalberg u suradnji s Kolekcijom Marinko Sudac i Institutom za istraživanje avangarde organizira izložbu „NEO DADA: GORGONA |Apsurdna sloboda“.

Izložbu će koncipirati ugledni povjesničar umjetnosti Ješa Denegri, autor sveobuhvatne monografije Gorgone koja će uskoro izaći u sklopu projekta Instituta za istraživanje avangarde i Kolekcija Marinko Sudac.

Zürich će ove veljače, kao i cijele godine, biti pun raznovrsnih programa povezanih s pokretom koji je nastao u njegovom samom središtu. Izložbe na temu pokreta Dada i dadaizma postavljene su u švicarskom nacionalnom povijesnom muzeju Landesmuseum – Dada Universal, ciriškom Kunsthausu – Dadaglobe Reconstructed, kao i u mnogim drugim muzejima, galerijama, kao i javnim prostorima u cijelome gradu. Čitav program događanja može se pronaći na internetskoj stranici Dada100Zürich2016.

Izložbom „NEO DADA: GORGONA |Apsurdna sloboda“ Kolekcija Marinko Sudac i Institut za istraživanje avangarde pridružuju se bogatom programu obilježavanja ove važne obljetnice Dade i to izložbom u najvažnijoj točci Dade, u Zürichu, gdje je ona i nastala.

Cabaret Voltaire, rodno mjesto pokreta Dada, otvorio se 5. veljače 1916. g. Hugo Ball je, kao i mnogi drugi umjetnici i intelektualci, u jeku Prvog svjetskog rata pronašao sigurno mjesto u neutralnoj Švicarskoj, u gradu Zürichu. 

Povezane vijesti